Anksiozni poremećaji predstavljaju skupinu mentalnih zdravstvenih stanja karakteriziranih pretjeranom brigom, strahom i napetošću koji značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje. Najčešći oblici uključuju generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, socijalni anksiozni poremećaj i specifične fobije. Ovi poremećaji mogu nastati zbog kombinacije genetskih, bioloških i okolišnih čimbenika.
Osobe s anksioznim poremećajima često doživljavaju fizičke simptome poput ubrzanog rada srca, znojenja, drhtavice, kratkoće daha i mišićne napetosti. Psihološki simptomi uključuju stalno zabrinjavanie, osjećaj nadolazeće opasnosti, probleme s koncentracijom i poremećaje spavanja. Uzroci mogu biti stresni životni događaji, traumatska iskustva, kronični stres ili nasljedna predispozicija.
Na hrvatskom tržištu dostupni su različiti lijekovi za liječenje anksioznih poremećaja:
Benzodiazepini brzo smanjuju anksioznost djelovanjem na GABA receptore u mozgu, ali mogu izazvati ovisnost pri dugotrajnoj upotrebi. SSRI antidepresivi postupno povećavaju razinu serotonina i trebaju nekoliko tjedana da pokažu puni učinak. Važno je uzimati lijekove točno prema liječničkim uputama, izbjegavati alkohol i postupno prekidati terapiju pod stručnim nadzorom.
Depresija je ozbiljan mentalni zdravstveni poremećaj koji utječe na osjećaje, razmišljanje i ponašanje osobe. Glavni oblici uključuju veliki depresivni poremećaj, distimiju, bipolarni poremećaj i sezonski afektivni poremećaj. Depresija nije jednostavno "biti tužan", već kompleksno medicinsko stanje koje zahtijeva stručno liječenje i može značajno narušiti kvalitetu života.
Ključni simptomi depresije uključuju trajno tužno raspoloženje, gubitak interesa za aktivnosti koje su prije pričinjavale zadovoljstvo, promjene u apetitu i tjelesnoj težini, poremećaje spavanja, umor, osjećaje bezvrijednosti ili krivnje, poteškoće s koncentracijom i razmišljanje o smrti ili samoubojstvu. Simptomi moraju biti prisutni najmanje dva tjedna da bi se postavila dijagnoza.
Hrvatska ljekarničarka mreža osigurava pristup širokom spektru antidepresiva:
Najuspješniji pristup liječenju depresije često uključuje kombinaciju medikamentne terapije s psihoterapijom. Kognitivno-bihevioralna terapija pokazuje izvrsne rezultate u kombinaciji s antidepresivima. Ključno je redovito uzimanje propisane terapije, čak i nakon poboljšanja simptoma, jer preuranjeno prekidanje može dovesti do ponovnog javljanja depresije. Pacijenti trebaju biti strpljivi jer antidepresivi obično trebaju 4-6 tjedana da pokažu punu učinkovitost.
Psihotični poremećaji predstavljaju skupinu mentalnih stanja karakteriziranih gubitkom dodira s realnošću. Najčešći među njima je shizofrenija, kronični poremećaj koji utječe na mišljenje, percepciju i ponašanje. U Hrvatskoj se procjenjuje da od shizofrenije boluje oko 1% populacije.
Psihotični poremećaji manifestiraju se kroz pozitivne simptome poput halucinacija i sumanutosti te negativne simptome kao što su apatija i socijalno povlačenje. Bolest obično prolazi kroz akutne faze s pogoršanjem simptoma i periode remisije.
Liječenje se provodi antipsihoticima koji se dijele na dvije glavne skupine:
Uspješno liječenje zahtijeva dugotrajnu terapiju koja može uzrokovati nuspojave poput povećanja tjelesne težine, metaboličkih promjena ili neuroloških simptoma. Redoviti pregledi i monitoring su ključni za uspjeh terapije.
Podrška obitelji igra vitalnu ulogu u procesu ozdravljenja. Edukacija članova obitelji o bolesti i njezinim simptomima značajno poboljšava prognozu i kvalitetu života pacijenata.
Bipolarni poremećaj je kronično mentalno stanje karakterizirano ekstremnim promjenama raspoloženja, energije i aktivnosti. U Hrvatskoj pogađa približno 2-3% odrasle populacije, jednako utječući na muškarce i žene.
Bolest se očituje kroz različite faze - maničke epizode s povišenim raspoloženjem, povećanom energijom i impulzivnim ponašanjem te depresivne epizode s tugom, beznađem i gubitkom interesa za aktivnosti. Između epizoda pacijenti mogu imati periode normalnog funkcioniranja.
Liječenje bipolarnog poremećaja temelji se na stabilizatorima raspoloženja dostupnima u hrvatskim ljekarnama:
Posebno je važan redoviti monitoring razine litija u krvi zbog uskog terapijskog prozora. Potrebni su redoviti laboratorijski pregledi funkcije bubrega i štitnjače.
Uspješno upravljanje bipolarnim poremećajem zahtijeva kombinaciju farmakoterapije, psihoterapije i promjena životnog stila. Redoviti san, izbjegavanje stresa i podrška obitelji ključni su za stabilnost.
Poremećaji spavanja često su povezani s mentalnim zdravljem i mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Najčešći poremećaji uključuju insomniju (nemogućnost usnuća ili održavanja sna) i hipersoniju (pretjeranu pospanost tijekom dana). Ovi poremećaji mogu biti simptom osnovnog mentalnog poremećaja ili samostalna dijagnoza.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su različiti preparati za liječenje poremećaja spavanja:
Prije upotrebe hipnotika važno je uspostaviti dobru higijenu spavanja: redovito vrijeme odlaska na spavanje, izbjegavanje kofeina navečer i stvaranje mirnog okruženja za spavanje. Hipnotici se trebaju koristiti kratkoročno i pod liječničkim nadzorom zbog mogućnosti razvoja ovisnosti. Nikad ne kombinirajte hipnotike s alkoholom i uvijek se pridržavajte propisane doze.
Obratite se liječniku ako simptomi poremećaja spavanja traju duže od dva tjedna, utječu na svakodnevne aktivnosti ili ako primijetite pogoršanje mentalnog stanja. Hitno se javite ako imate misli o samoozljeđivanju.
Lijekovi za mentalne poremećaje mogu imati interakcije s drugim lijekovima, uključujući one dostupne bez recepta. Česte nuspojave uključuju pospanost, vrtoglavicu i promjene raspoloženja. Nikad ne prekidajte terapiju naglo - uvijek postupno smanjujte dozu pod liječničkim nadzorom.
Farmaceuti igraju ključnu ulogu u praćenju terapije, edukaciji o lijekovima i prepoznavanju nuspojava. Dostupni su i resursi podrške za pacijente i obitelji kroz udruge za mentalno zdravlje i online platforme koje pružaju informacije i emocionalnu podršku.
