Kolesterol je voskasta tvar koja se prirodno nalazi u svim stanicama našeg tijela i ključna je za normalno funkcioniranje organizma. Tijelo koristi kolesterol za proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D, te za održavanje integriteta staničnih membrana. Iako je kolesterol neophodan za zdravlje, povišene razine u krvi mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.
Razlikujemo dva glavna tipa kolesterola: HDL (lipoprotein visoke gustoće) poznati kao "dobri" kolesterol koji pomaže u uklanjanju viška kolesterola iz arterija, i LDL (lipoprotein niske gustoće) ili "loši" kolesterol koji se može nakupljati u arterijskim stijenkama. Optimalne vrijednosti ukupnog kolesterola trebaju biti ispod 5,0 mmol/L, LDL ispod 3,0 mmol/L, a HDL iznad 1,0 mmol/L za muškarce i 1,2 mmol/L za žene.
Glavni faktori rizika uključuju genetsku predispoziciju, nezdrave prehrambene navike, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje i pretilost. Visok kolesterol obično nema vidljive simptome, ali dugoročno može dovesti do ateroskleroze, srčanih bolesti i moždanog udara.
Suvremena medicina nudi različite terapijske opcije za kontrolu razina kolesterola, ovisno o individualnim potrebama pacijenta i težini stanja. Izbor odgovarajuće terapije uvijek treba biti konzultiran s liječnikom ili farmaceutom.
Statini predstavljaju najčešće propisivane lijekove za snižavanje kolesterola u Hrvatskoj. Ova skupina uključuje:
Ezetimib djeluje blokiranjem apsorpcije kolesterola u crijevima i često se kombinira sa statinima za pojačano djelovanje. Fibrati poput fenofibratn i bezafibratn primarno snižavaju trigliceride, ali također pozitivno utječu na HDL kolesterol. Prirodni preparati kao što su ekstrakt crvenog riža, omega-3 masne kiseline i biljni steroli predstavljaju komplementarnu opciju, osobito za blažu hiperkolesterolemiju ili kao dodatak konvencionalnoj terapiji.
Odluka o početku medikamentne terapije za snižavanje kolesterola donosi se na temelju ukupnog kardiovaskularnog rizika, a ne samo na temelju razine kolesterola. Liječnik će razmotriti faktore poput dobi, spola, krvnog tlaka, dijabetesa i obiteljske anamneze. Općenito, terapija se preporučuje kada promjene načina života nisu dovoljne za postizanje ciljnih vrijednosti LDL kolesterola.
Statini se obično uzimaju navečer jer se kolesterol uglavnom sintetizira tijekom noći. Početne doze su obično niske i postupno se povećavaju prema potrebi. Redovite kontrole lipidograma preporučuju se svakih 6-8 tjedana na početku terapije, a zatim svakih 3-6 mjeseci.
Prije primjene lijekova potrebno je obavijestiti liječnika o svim drugim lijekovima koje uzimate. Najčešće nuspojave uključuju:
U slučaju propuštene doze, uzmite je čim se sjetite, osim ako nije blizu vremena za sljedeću dozu.
Omega-3 masne kiseline, osobito EPA i DHA, pokazuju korist u snižavanju triglicerida i upale u krvnim žilama. Preporučena doza je 1-3 grama dnevno, najbolje uz obrok. Posebno su korisne za osobe s povišenim trigliceridima i kombiniranim dislipidemijama.
Biljni steroli i stanoli mogu sniziti LDL kolesterol za 6-15% kada se uzimaju u dozi od 2-3 grama dnevno. Crveni kvasac riže sadrži prirodne statine i može biti alternativa za osobe koje ne podnose sintetske statine.
Berberin i ekstrakt artičoke također pokazuju obećavajuće rezultate:
Prirodni preparati mogu sigurno kombinirati s konvencionalnim lijekovima, ali uvijek se savjetujte s liječnikom. Redovito pratite lipidogram i jetrene funkcije, osobito pri kombiniranju više preparata.
Uspješno liječenje povišenog kolesterola zahtijeva kombinaciju medikamentne terapije i promjena životnog stila. Lijekovi su efikasniji kada se kombiniraju s pravilnim navikama koje podržavaju zdravlje srca i krvnih žila.
Pravilna prehrana temelj je uspješnog liječenja kolesterola. Ograničite unos zasićenih masti na manje od 7% ukupnog dnevnog unosa kalorija. Zamijenite crveno meso ribom, koristite maslinovo ulje umjesto maslaca, te uvrstite u prehranu više voća, povrća i cjelovitih žitarica.
Umjerena tjelesna aktivnost od najmanje 150 minuta tjedno značajno poboljšava lipidni profil. Brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili bilo koja aktivnost koja ubrzava rad srca pomaže u podizanju HDL (dobrog) kolesterola i snižavanju LDL (lošeg) kolesterola.
Pušenje direktno utječe na razinu kolesterola i povećava rizik od srčanih bolesti. Prestanak pušenja može povećati razinu HDL kolesterola za 10-15% u roku od nekoliko tjedana. Konzultirajte se s liječnikom ili farmaceutom o dostupnim pomagalima za prestanak pušenja.
Održavanje zdrave tjelesne težine ključno je za kontrolu kolesterola. Čak i smanjenje od 5-10% tjelesne težine može značajno poboljšati lipidni profil. Kombinirajte zdravu prehranu s redovitom tjelesnom aktivnošću za najbolje rezultate.
Kronični stres može negativno utjecati na razinu kolesterola. Prakticiranje tehnika opuštanja, meditacije, joge ili bilo koje aktivnosti koja vam pomaže u smanjenju stresa doprinosi ukupnom zdravlju srca i efikasnosti terapije.
Istraživanja pokazuju da kombinacija medikamentne terapije i promjena životnog stila daje najbolje rezultate u kontroli kolesterola. Ove promjene mogu omogućiti korištenje manjih doza lijekova ili čak potpunu kontrolu kolesterola prirodnim putem u nekim slučajevima.
Redovito praćenje terapije kolesterola ključno je za postizanje optimalnih rezultata i sprječavanje mogućih nuspojava. Suradnja s liječnikom i farmaceutom omogućuje prilagodbu terapije prema individualnim potrebama.
Prve kontrolne pretrage obično se rade 6-8 tjedana nakon početka terapije. Nakon što se postigne ciljna razina kolesterola, pretrage se ponavljaju svakih 3-6 mjeseci. Vaš liječnik može preporučiti češće kontrole ovisno o individualnom riziku i odgovoru na terapiju.
Ciljne vrijednosti ovise o individualnom kardiovaskularnom riziku. Za visokorizične pacijente ciljna LDL vrijednost je ispod 1.8 mmol/L, dok je za umjereni rizik cilj ispod 2.6 mmol/L. HDL kolesterol trebao bi biti viši od 1.0 mmol/L kod muškaraca i 1.2 mmol/L kod žena.
Statini mogu utjecati na jetru, stoga je važno pratiti jetrene enzime (ALT, AST) prije početka terapije i redovito tijekom liječenja. Povišenje enzima obično je blago i reverzibilno, ali zahtijeva pažnju liječnika.
Osim praćenja razine kolesterola, važno je redovito procjenjivati ukupni kardiovaskularni rizik. To uključuje praćenje krvnog tlaka, razine šećera u krvi, tjelesne težine i drugih čimbenika rizika.
Odmah kontaktirajte liječnika ako primijetite:
Uspjeh terapije kolesterola uvelike ovisi o suradljivosti pacijenta. Redovito uzimanje propisanih lijekova, pridržavanje preporuka o prehrani i načinu života, te redovito dolaženje na kontrole ključni su za postizanje optimalnih rezultata i očuvanje zdravlja srca.
