HIV (virus humane imunodeficijencije) je virus koji napada imunološki sustav i prenosi se nezaštićenim spolnim odnosima, kontaminiranim iglama i s majke na dijete. Važno je razlikovati HIV od AIDS-a - HIV je virus, dok je AIDS krajnji stadij infekcije kada je imunološki sustav značajno oslabljen. Rana dijagnostika je ključna za uspješno liječenje i sprječavanje progresije bolesti.
Antiretrovirusna terapija (ART) temelj je modernog liječenja HIV-a. Cilj terapije je:
Nukleozidni inhibitori poput Zidovudina (Retrovir) i Tenofovirα (Viread, Truvada) blokiraju umnažanje virusa u ranoj fazi. Nenukleozidni inhibitori kao što je Efavirenz (Sustiva) djeluju na isti enzim, ali drugačijim mehanizmom.
Lopinavir/ritonavir (Kaletra) i Darunavir (Prezista) sprječavaju stvaranje zrelih virusnih čestica blokiranjem proteaze, enzima potrebnog za virusno umnažanje.
Raltegravir (Isentress) i Dolutegravir (Tivicay) blokiraju ugrađivanje virusne DNA u stanične kromosome, što je ključni korak u životnom ciklusu HIV-a.
Moderne terapije koriste kombinacije lijekova u jednoj tableti poput Biktarvy, Triumeq i Complera, što poboljšava pridržavanje terapije i smanjuje broj tableta dnevno.
Preekspozicijska profilaksa predstavlja moderan pristup prevenciji HIV infekcije kod osoba s visokim rizikom. Ovaj oblik prevencije omogućava značajno smanjenje rizika od zaraze kada se koristi pravilno i redovito.
Truvada za prevenciju - Truvada (kombinacija emtricitabina i tenofovir dizopraksil fumarata) je najčešće korišten lijek za PrEP terapiju. Uzima se jednom dnevno i klinički je dokazano da smanjuje rizik od HIV infekcije za više od 90% kada se uzima redovito.
Kandidati za PrEP terapiju uključuju osobe koje imaju HIV-negativan status, ali su izložene visokom riziku zaraze kroz nezaštićene seksualne odnose, dijeljenje igala ili druge rizične aktivnosti. Liječnik procjenjuje prikladnost na temelju individualnih čimbenika rizika.
Način primjene i praćenje zahtijeva redovito uzimanje lijeka, redovite kontrole HIV statusa i funkcije bubrega, te praćenje mogućih nuspojava. Važno je održavati redovite konzultacije s liječnikom specijalistom.
Postekspozicijska profilaksa predstavlja hitnu mjeru prevencije nakon moguće izloženosti HIV-u. Ova terapija može značajno smanjiti rizik od infekcije ako se započne na vrijeme i provodi pravilno.
Hitnost započinjanja (72 sata) - PEP terapiju potrebno je započeti što prije nakon izloženosti, idealno unutar 2 sata, a najkasnije unutar 72 sata. Što se terapija ranije započne, veća je vjerojatnost uspješne prevencije infekcije.
Standardni protokoli liječenja obično uključuju kombinaciju tri antiretrovirusna lijeka koja se uzimaju 28 dana. Protokol se prilagođava ovisno o vrsti izloženosti i individualnim čimbenicima pacijenta.
Dostupnost u hrvatskim bolnicama - PEP terapija dostupna je u svim većim hrvatskim bolnicama kroz odjele za infektivne bolesti. U hitnim slučajevima, obratite se najbližoj bolnici s odjелом za infektivne bolesti ili dežurnoj službi.
Antiretrovirusni lijekovi, kao i svi lijekovi, mogu uzrokovati nuspojave koje variraju po intenzitetu i učestalosti. Većina nuspojava je blaga do umjerena i često se smanjuje tijekom vremena kako se organizam prilagođava terapiji.
Gastrointestinalne tegobe spadaju među najčešće početne nuspojave i uključuju mučninu, povraćanje, proljev i bolove u trbuhu. Ove nuspojave obično se javljaju u prvim tjednima terapije i postupno se smanjuju.
Glavobolje i umor često se javljaju na početku terapije i mogu utjecati na svakodnevne aktivnosti. Važno je osigurati dovoljno sna i hidratacije tijekom prilagodbe na terapiju.
Promjene u raspoređivanju masti mogu se javiti tijekom dugoročne terapije i uključuju nakupljanje masti u određenim dijelovima tijela ili gubitak masti u licu i udovima.
Neki antiretrovirusni lijekovi mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. To uključuje ozbiljne alergijske reakcije, probleme s jetrom ili bubrezima, te značajne promjene u krvnoj slici. Važno je prepoznati simptome i odmah se obratiti liječniku.
Antiretrovirusni lijekovi mogu stupiti u interakciju s mnogim drugim lijekovima, uključujući lijekove na recept, bezreceptne pripravke i biljne dodatke prehrani. Ove interakcije mogu utjecati na učinkovitost HIV terapije ili povećati rizik od nuspojava. Uvijek informirajte sve svoje liječnike o HIV terapiji koju uzimate.
Redovite laboratorijske pretrage ključne su za praćenje učinkovitosti terapije i ranog otkrivanja mogućih nuspojava. To uključuje praćenje virusnog opterećenja, broja CD4+ stanica, funkcije jetre i bubrega, te drugih relevantnih parametara.
U Hrvatskoj su antiretrovirusni lijekovi većinom osigurani kroz Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji uključuje ključne terapije na svoju osnovnu listu lijekova. Ova pokrivenost omogućava registriranim pacijentima pristup najnovijim standardnim tretmanima bez značajnih financijskih troškova.
Dobivanje recepta obično zahtijeva potvrdnu dijagnozu i praćenje od strane specijalizirane ambulante za HIV ili infektologa. Ti centri izdaju ponovljive recepte i koordiniraju potrebne kontrolne pretrage. Procedure uključuju redovite kontrole viremije i CD4 broja te praćenje eventualnih nuspojava.
Pacijenti trebaju znati svoja prava u hrvatskom zdravstvenom sustavu, uključujući pristup liječenju, zaštitu privatnosti i mogućnost žalbe kod problema s ostvarivanjem usluga. Postoje i nezavisne organizacije za podršku koje pružaju:
U ljekarnama se poštuje stroga diskrecija — lijekovi se izdaju uz identifikaciju, a zdravstveni podaci čuvaju se povjerljivima kako bi se zaštitila privatnost pacijenata. Dio terapija može zahtijevati sudjelovanje u troškovima, no većina standardnih režima je u potpunosti refundirana kroz HZZO.
Za uspješno liječenje ključno je pridržavati se terapije bez propuštanja doza — redovita primjena smanjuje rizik od razvoja rezistencije i održava nedetektabilnu viremiju. Konzistentnost u uzimanju lijekova direktno utječe na uspjeh tretmana i dugoročnu prognozu.
Lijekove treba čuvati na suhom mjestu, izvan izravnog sunca, pri preporučenoj temperaturi i zamijeniti ih ako su oštećeni. Kod putovanja planirajte dovoljne zalihe i potvrde o terapiji za granične kontrole. Važno je voditi evidenciju o datumu isteka i redovito provjeravati zalihe.
Upravljanje dozama može uključivati različite pomagala i strategije:
Zdrav način života — uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba, izbjegavanje pretjeranog unosa alkohola i prestanak pušenja — podržava imunološki sustav i povećava učinkovitost terapije. Redoviti liječnički pregledi i laboratorijske kontrole obvezni su za praćenje učinkovitosti i nuspojava.
Pružanje podrške obitelji i partnera te informiranje o novim lijekovima i kliničkim ispitivanjima olakšava prilagodbu i podizanje kvalitete života. Traženje psihosocijalne pomoći i uključivanje u grupe podrške također može značajno pomoći u suočavanju s dijagnozom i održavanju mentalnoga zdravlja. U slučaju nuspojava važno je promptno se obratiti liječniku radi prilagodbe terapije.