Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja pogađa milijune ljudi širom svijeta. Karakterizira je upala i sužavanje bronhija, što otežava protok zraka kroz pluća i uzrokuje karakteristične simptome.
Glavni simptomi astme uključuju:
Uzroci nastanka astmatskih napada mogu biti različiti, uključujući alergene poput peludi, grinja, dlake životinja, ali i nespecifične podražaje kao što su stres, intenzivna fizička aktivnost, respiratorne infekcije, hladnoća ili zagađen zrak.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, astma pogađa oko 7-10% hrvatske populacije, s tendencijom porasta kod djece. Rana dijagnostika i pravilno liječenje ključni su za kontrolu bolesti i sprječavanje ozbiljnih komplikacija, omogućujući pacijentima normalan i aktivan život.
Astma se može klasificirati na različite načine, ovisno o uzrocima nastanka i kliničkim karakteristikama. Razumijevanje različitih tipova astme omogućuje bolji pristup liječenju i kontroli simptoma.
Alergijska astma predstavlja najčešći oblik i nastaje kao reakcija na specifične alergene poput peludi, grinja ili dlake kućnih ljubimaca. Nealergijska astma se razvija neovisno o alergenima, često kao posljedica infekcija ili hormonskih promjena.
Astma izazvana naporom nastupa tijekom ili nakon fizičke aktivnosti, dok profesionalna astma rezultira izlaganjem štetnim tvarima na radnom mjestu. Sezonska astma povezana je s određenim godišnjim dobima i pojavom specifičnih alergena.
Astma se klasificira u četiri stupnja: intermitentna (povremeni simptomi), blago perzistentna (simptomi do dva puta tjedno), umjereno perzistentna (dnevni simptomi) i teška perzistentna astma (kontinuirani simptomi).
Dječja astma ima svoje specifičnosti zbog nezrelosti dišnog sustava i različitih okidača u odnosu na odrasle pacijente.
Bronhodilatatori su ključni lijekovi za brzu kontrolu simptoma astme koji djeluju proširenjem dišnih putova i olakšavanjem disanja. Ovi lijekovi pružaju brzу pomoć tijekom napadaja astme ili pri prvim znakovima otežanog disanja.
Bronhodilatatori su dostupni u obliku inhalatora i nebulizatora. Inhalatori su praktičniji za svakodnevnu uporabu, dok su nebulizatori pogodniji za malu djecu ili teže oblike astme. Važno je koristiti ih prema liječničkim uputama i uvijek imati pri sebi za slučaj hitne potrebe.
Mogući nuspojave uključuju tremor, ubrzani rad srca i glavobolju. Svi navedeni lijekovi dostupni su u hrvatskim ljekarnama na liječnički recept.
Protuupalni lijekovi predstavljaju temelj dugotrajne kontrole astme jer djeluju na uzrok bolesti - upalu dišnih putova. Ovi lijekovi se uzimaju redovito, bez obzira na prisutnost simptoma, kako bi se spriječili napadaji astme i održala optimalna funkcija pluća.
Najvažnija skupina protuupalnih lijekova uključuje budesonid, beklometazon i flutikazon. Ovi lijekovi značajno smanjuju upalu dišnih putova i hiperaktivnost bronha. Kombinirana terapija koja sadrži kortikosteroid s dugotrajnim bronhodilatatorom omogućuje istovremenu kontrolu upale i održavanje proširenih dišnih putova.
Uspjeh terapije ovisi o redovitoj primjeni lijekova i pravilnoj tehnici inhalacije. Potrebno je redovito pratiti napredak s liječnikom i prilagođavati terapiju prema potrebi.
Pravilna primjena lijekova za astmu ključna je za uspješno liječenje. Dozni inhalatori pod pritiskom (MDI) najčešći su oblik inhalatora koji zahtijeva koordinaciju udaha i pritiska. Inhalatori suhog praha jednostavniji su za korištenje jer se aktiviraju vlastitim udahom pacijenta.
Spacer uređaji značajno poboljšavaju dostavu lijeka u pluća, osobito kod djece i starijih osoba. Nebulizatori za kućnu upotrebu idealni su za osobe koje imaju poteškoća s korištenjem inhalatora ili za primjenu većih doza lijeka.
Djeci preporučujemo korištenje spacera s maskom, dok starije osobe trebaju dodatnu edukaciju o pravilnoj tehnici udisanja. Redovite provjere tehnike korištenja inhalatora bitne su za održavanje kontrole astme.
Uspješno upravljanje astmom zahtijeva holistički pristup koji uključuje izbjegavanje okidača i pravilno planiranje. U kućanstvu je važno redovito usisavati, koristiti antialergijske navlake za madrace i održavati optimalnu vlažnost zraka između 40-50%.
Svaki pacijent s astmom treba imati pismeni plan djelovanja koji definira svakodnevno liječenje, prepoznavanje pogoršanja i postupke u hitnim situacijama. Redovito mjerenje peak flow vrijednosti pomaže u ranom otkrivanju pogoršanja astme.
Pri putovanju pripremite dovoljno lijekova za duže od planiranog putovanja i nosite ih u ručnoj prtljazi. Obitelj i bliski prijatelji trebaju znati prepoznati znakove pogoršanja astme i kako djelovati. Hitno tražite pomoć ako se simptomi pogoršavaju unatoč korištenju lijekova za hitne slučajeve.
