Alzheimerova i Parkinsonova bolest su dva najčešća neurodegenerativna poremećaja koja značajno utječu na živote milijuna ljudi diljem svijeta. Alzheimerova bolest primarno zahvaća kognitivne funkcije, uzrokujući postupnu degradaciju pamćenja, mišljenja i ponašanja. S druge strane, Parkinsonova bolest prvenstveno utječe na motoričke funkcije, manifestirajući se kroz tremor, krutost mišića i usporene pokrete.
Glavna razlika između ovih bolesti leži u područjima mozga koja zahvaćaju - Alzheimerova bolest primarno oštećuje regije odgovorne za pamćenje i kogniciju, dok Parkinsonova bolest utječe na bazalne ganglije koji kontroliraju pokrete. U Hrvatskoj živi približno 80.000 osoba s demencijom, od kojih većina boluje od Alzheimerove bolesti, dok Parkinsonovu bolest ima oko 15.000 ljudi.
Obje bolesti dramatično mijenjaju kvalitetu života ne samo pacijenata već i njihovih obitelji. Progresivna priroda ovih stanja zahtijeva kontinuiranu prilagodbu tretmana i skrbi, što često predstavlja veliki emocionalni i financijski teret za obitelji u Hrvatskoj.
Rani znakovi Alzheimerove bolesti često se pogrešno pripisuju normalnom starenju. Međutim, postoje jasni pokazatelji koji upućuju na patološke promjene u mozgu.
Alzheimerova bolest napreduje kroz tri glavna stadija. Blagi stadij karakteriziraju povremeni problemi s pamćenjem i koncentracijom. Umjereni stadij donosi značajno pogoršanje kognitivnih funkcija i potrebu za pomoći u svakodnevnim aktivnostima. Teški stadij označava potpunu ovisnost o skrbi drugih osoba.
Dijagnoza se postavlja kombinacijom neuropsiholoških testova, slikovnih pretraga mozga i analize cerebrospinalne tekućine. Glavni rizični čimbenici uključuju dob (najveći rizik), genetske predispozicije, kardiovaskularne bolesti i nizak stupanj obrazovanja. Važno je razlikovati normalne promjene vezane uz starenje od patoloških simptoma koji zahtijevaju medicinsku procjenu.
Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji primarno utječe na dopaminske neurone u mozgu. Ova složena bolest manifestira se kroz različite simptome koji značajno utječu na kvalitetu života pacijenata.
Glavni motorni simptomi Parkinsonove bolesti uključuju tremor u mirovanju, mišićnu ukočenost (rigidnost) i bradikinez - usporava-nje pokreta. Ovi simptomi obično se prvo pojavljuju jednostrano, a zatim progresivno zahvaćaju cijelo tijelo. Pacijenti također mogu iskusiti probleme s ravnotežom i koordinacijom.
Nemotorni simptomi uključuju depresiju, anksioznost, kognitivne promjene, poremećaje spavanja i gastrointestinalne probleme. Ovi simptomi mogu se pojaviti godinama prije motornih manifestacija.
Progresija bolesti je individualna, ali obično se razvija postupno tijekom godina. Rana dijagnoza je ključna jer omogućuje pravovremeno uvođenje terapije koja može usporiti progresiju simptoma i poboljšati kvalitetu života. Bolest značajno utječe na svakodnevne aktivnosti poput odijevanja, pisanja i hodanja.
U Hrvatskoj su dostupni specifični lijekovi za liječenje Alzheimerove bolesti koji mogu usporiti progresiju kognitivnog propadanja i poboljšati kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji.
Prva linija terapije uključuje inhibitore acetilkolinesteraze koji povećavaju razinu acetilkolina u mozgu:
Memantin djeluje blokiranjem NMDA receptora i koristi se u umjerenim do teškim stadijima bolesti. Može se kombinirati s inhibitorima acetilkolinesteraze za bolji terapijski učinak.
Ovi lijekovi djeluju na različite neurotransmiterske sustave u mozgu. Inhibitori acetilkolinesteraze sprječavaju razgradnju acetilkolina, dok memantin regulira glutamatnu aktivnost. Indicirani su za pacijente s potvrđenom dijagnozom Alzheimerove bolesti.
Očekivani učinci uključuju stabilizaciju kognitivnih funkcija, poboljšanje svakodnevnih aktivnosti i usporavanje progresije simptoma.
U Hrvatskoj je dostupan širok spektar lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti, koji omogućavaju učinkovito upravljanje simptomima i poboljšanje kvalitete života pacijenata. Svi lijekovi su dostupni u licenciranim ljekarnama uz recept liječnika specijalista.
Levodopa je zlatni standard u liječenju Parkinsonove bolesti i najčešće propisivani lijek. U Hrvatskoj su dostupni različiti preparati levodope u kombinaciji s karbidopom ili benserazidom, koji sprječavaju razgradnju levodope prije nego što dosegne mozak. Ovi lijekovi su posebno učinkoviti u kontroli motoričkih simptoma kao što su tremor, ukočenost i usporenist pokreta.
Dopaminski agonisti izravno stimuliraju dopaminske receptore u mozgu i predstavljaju važnu terapijsku opciju, posebno za mlađe pacijente. U hrvatskim ljekarnama dostupni su pramipeksol, ropinirol i rotigotin u obliku flastera. Ovi lijekovi mogu se koristiti samostalno u ranim stadijima bolesti ili u kombinaciji s levodopom.
MAO-B inhibitori, uključujući selegilin i rasagilin, blokiraju enzim koji razgrađuje dopamin u mozgu, produžujući njegov učinak. Ovi lijekovi su dostupni u hrvatskim ljekarnama i mogu se koristiti kao monoterapija u ranim stadijima ili kao dodatak drugim lijekovima.
COMT inhibitori kao što su entakapon i tolkapon produžuju djelovanje levodope blokiranjem enzima koji je razgrađuje. Entakapon je dostupan i kao kombinacija s levodopom i karbidopom u jednoj tableti, što olakšava uzimanje terapije.
Liječenje Parkinsonove bolesti zahtijeva individualizirani pristup koji uzima u obzir dob pacijenta, stadij bolesti, simptome i životni stil. Neurolog će prilagoditi terapiju kombiniranjem različitih lijekova kako bi se postigla optimalna kontrola simptoma uz minimalne nuspojave.
Redovito uzimanje lijekova u propisanim dozama i u određeno vrijeme ključno je za uspješno liječenje Parkinsonove bolesti. Preporučuje se korištenje podjelnika za tablete i alarma koji će podsjetiti na uzimanje lijeka. Nikada ne prekidajte terapiju iznenada bez konzultacije s liječnikom, jer to može dovesti do pogoršanja simptoma.
Najčešće nuspojave lijekova za Parkinsonovu bolest uključuju mučninu, vrtoglavicu, halucinacije i diskinezije (nehotični pokreti). Ove nuspojave mogu se ublažiti prilagodbom doze ili vremena uzimanja lijeka. Važno je redovito komunicirati s liječnikom o svim promjenama i nuspojavama.
Redovite kontrole kod neurologa omogućavaju praćenje napredovanja bolesti i prilagođavanje terapije. Preporučene su kontrole svakih 3-6 mjeseci, ovisno o stadiju bolesti i stabilnosti simptoma. Tijekom kontrola liječnik će procijeniti učinkovitost terapije i prema potrebi je prilagoditi.
Obitelj i skrbnici igraju ključnu ulogu u uspješnom liječenju. Važno je educirati ih o bolesti, lijekovima i načinima pružanja podrške. U Hrvatskoj djeluju udruge pacijenata s Parkinsonovom bolešću koje pružaju korisne informacije i emocionalnu podršku:
Uz medikamentno liječenje, važnu ulogu u održavanju kvalitete života imaju fizioterapija, ergoterapija i logopedija. Fizioterapija pomaže u održavanju pokretljivosti i snage mišića, ergoterapija se fokusira na svakodnevne aktivnosti, dok logopedija pomaže s problemima govora i gutanja koji se mogu javiti kod Parkinsonove bolesti. Ove usluge dostupne su u hrvatskim bolnicama i privatnim ustanovama.
